(29. 10. 2020.) Putem objavljenog Javnog regionalnog konkursa, Nevid teatar je pružio priliku svim autorima/kama, bez obzira na starosnu dob, koji žive u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori da napišu originalne bajke i basne za djecu na temu kulturnih raznolikosti. Autori su pisali i svoja zapažanja o osnovnim problemima obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Na konkurs su se mogli prijaviti i svi koji su željeli poslati samo svoje mišljenje o obrazovanju i predložiti odgovarajuće ideje reforme obrazovanja u ove tri države.

Među 368 priča pristiglih iz 110 gradova i opština Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore na Javni regionalni konkurs za originalne bajke i basne za djecu u okviru projekta „Obrazovanje kroz igru” žiri u sastavu Aleksandra Čvorović i umjetnici iz Nevid teatra, izabrao je najbolje bajke i basne za djecu na temu kulturnih raznolikosti.

Zbog velikog broja izuzetno kvalitetnih prijava, odlučeno je da bude izabrano 15, umjesto prvobitno planiranih 10 bajki i basni, uz povećanje nagradnog fonda za najbolje autore i autorke. Zbog ovih razloga, prolongirana je i objava rezultata.

Izabrane priče nabrajamo proizvoljno i nisu rangirane prema kvalitetu i umjetničkoj vrijednosti.

Izabrane su sljedeće bajke i basne:

• Basna o pčeli i pužu, Muris Žigonja, Vitez, Bosna i Hercegovina,
• Kengurova želja, Katarina Krstajić, Beograd, Srbija
• Crna ovca, Tamara Senić, Podgorica, Crna Gora,
• Crvenka na Pasjem Brdu, Ivona Momirović, Niš, Srbija,
• Legenda o Jetiju, Dubravko Boban, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
• Praskozorje sumraka, Miloš Petković, Niš, Srbija,
• Čudesni Pečurak, Dubravka Vujinović, Trebinje, Bosna i Hercegovina,
• Gospodar visina i neuhvatljivi ronilac, Aleksandar Teokarević, Beograd, Srbija,
• Zli Prah i mladi vjetar Spaljenko, Biljana Obradović, Bijelo Polje, Crna Gora,
• Gde ježić spava, Milica Konstantinović Stanojević, Sremska Mitrovica, Srbija,
• Bajka sa Ostrva vječnog proljeća, Igor Vučak, Sarajevo, Bosna i Hercegovina,
• Dječak Neal otkriva ljepote različitosti, Ćera Imširović, Zenica, Bosna i Hercegovina,
• Čuda se dobrim djelima stvaraju ‒ Kako su Dan i Jutra popravili zlog čarobnjaka, Dženita Hrnjičić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina,
• Kako je mala izviđačka družina pronašla sreću, Tea Katica i Amila Masleša/Scout Sisters BH, Mostar, Bosna i Hercegovina,
• Princeza i svetioničar, Danijela Lazendić, Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Aleksandra Čvorović, književnica

OBRAZLOŽENJE

Izvršiti selekciju u velikom broju pristiglih radova bio je težak i zahtjevan zadatak, koji smo obavljali sistemom eliminacije, svodeći najprije na uži izbor od tridesetak priča koje u potpunosti zadovoljavaju uslove konkursa i izdvajaju se kreativnim i inspirativnim sadržajem. Kako su propozicije konkursa zahtijevale originalnu bajku ili basnu na temu kulturnih raznolikosti, na samom početku smo odbacili veliki broj priča koje nisu uopšte, ili nisu dovoljno, korespondirale sa temom, nismo se obazirali na njihov umjetnički kvalitet, ali značajno je primijetiti veliki broj izuzetno uspjelih priča i izvan zadate teme. Vodili smo računa da priče budu prilagođene dječijoj perspektivi i shvatanju stvarnosti, ali i da odgovaraju svrsi cjelokupnog projekta.

U daljem radu nastojali smo da izaberemo bajke i basne, koje, osim što zadovoljavaju poželjne umjetničke standarde, daju i moderniju varijantu narativne strukture zadatih formi. Motivska i stilska raznolikost izabranih priča bila je neophodna za potpunu usklađenost buduće knjige, koja bi trebalo da nudi kaleidoskop tema čiji različiti ukusi i uglovi gledanja, nude dobre uvide u istu problematiku. Kratko ćemo prokomentarisati osnovne vodilje i ideje koje su nadahnule šesnaest izabranih autora da napišu priče koje smo izabrali.

Priče, odnosno basne, koje promovišu ideju da bezrazložna dobrota može da proširi vidike i dâ sasvim novu dimenziju kvalitetu našeg života su: Basna o pčeli i pužu i dirljiva priča Gde ježić spava. Pomoći i razumjeti drugačijeg od sebe, mijenja nas u pozitivnom smislu, oplemenjuje našu prirodu jer nekad i ne slutimo koliko dobra možemo iznjedriti iz sebe. U ovu tematsku grupu možemo svrstati i priču Čudesni Pečurak, koja nam pokazuje da i nečiji nedostaci u izvjesnim situacijama mogu biti prednosti, neko koga su drugi obezvređivali, ili je sam sebe doživljavao neadekvatnim prema važećim standardima, može biti koristan ili spasiti živote.

Kengurova želja je priča koja u potpunosti zadovoljava zadate kriterijume i izlazi u susret temi. Iskrena želja za prijateljima čini nas otvorenim, spremnim na komunikaciju i saradnju koja prevazilazi sve prepreke, čak i kada zlonamjernici pokušavaju da našu raznolikost i raznorodnost okrenu protiv nas.

Crna ovca je originalna i maštovita priča koja potpuno preokreće doživljaj kako je biti „crna ovca”: od potpune neshvaćenosti, preko izuzetnog putovanja i avanture, upoznavanja novih „drugačijih” prijatelja, povratkom na početnu tačku  glavna junakinja uviđa da svi žele biti kao ona. Hrabrost da budeš drugačiji daje posebnu vrijednost, a uz dobru volju naizgled nepremostive razlike pronalaze način da dosegnu zajednički cilj.

Crvenka na Pasjem Brdu uči nas kako je lako odbaciti nekoga ko nije kao ostali, ne dozvoliti mu da se uklopi ili da nas razumije. No, kasnije se ispostavi da taj neko možda ima posebna znanja i umijeća koja nam nisu bila dostupna, a mogu nas spasiti i unaprijediti naš život; u ovom slučaju, to je crveni pas koji zna uspavanku za vukove.

Legenda o Jetiju nam otkriva životnu istinu da nas zli vladari mogu podijeliti na bijele i žute, mogu nam nametati hladnoću i surovost kakva vlada u njihovim srcima u nastojanju da nas pretvore u svoje robove. Ipak, čisto srce je nepotkupljivo i zla magija nema moć nad njim. Ako smo istrajni u svojoj dobroti i ljubavi, univerzum će se pokrenuti i uzdići nas u svjetlost i oslobođenje.

Praskozorje sumraka je vrlo lijepa i izuzetno vješto napisana priča. Dvoje odbačenih od svog naroda (patuljak i vila), udružuju se u plemenitom cilju da spoje nespojivo i pomognu zaljubljenim bićima koja čine dobro drugima. Ostvarenje te zamisli ispunjava njihove živote smislom, oblikuje ih u heroje koji pronalaze sopstvenu sudbinu u toj misliji i jedno u drugome.

Gospodar visina i neuhvatljivi ronilac je interesantna priča o orlu i vidri, koja nam pokazuje kako možemo biti vrlo različiti, imati teritorije kojima neprikosnoveno vladamo, nekad nas to navodi da se ne razumijemo ili čak mrzimo, ali kad-tad život će nam ukrstiti puteve i bićemo prinuđeni da zavisimo od dobre volje druge strane. To je momenat kada uzrastamo kao ljudska bića i pružamo ruku pomoći i prijateljstva, još od biblijskih predanja „ljubeći svog neprijatelja” mi se očovječujemo.

Zli Prah i mladi vjetar Spaljenko je bajka koja nam otkriva da mogu doći loša vremena, kada izgleda da više nije ostalo dobrote i da zlo nastoji da potpuno zavlada svijetom. Tada uviđamo da je neko zloupotrijebio našu lakomislenost i neznanje, jer ako ne razmišljamo o posljedicama svojih postupaka progoneći one obilježene, možemo dovesti svijet do uništenja. No čak i kada sve izgleda bezizlazno, ako se iskreno pokajemo i uvidimo svoje greške, uvijek postoji način da se stvar preokrene i popravi.

Bajka sa Ostrva vječnog proljeća, maštovito napisana, inspirisana grčkom mitologijom, na prvi pogled nije mnogo povezana sa temom. U divnim pejzažima i raskošnim slikama ispričana nam je priča o ljubavi, starenju, borbi za novu mladost i ljubav, jer sve ljudsko je kratkotrajno i prolazno. Iza tog prvog sloja priče, primjećujemo ostrvo puno raznolikosti, na kojem žive ljudi, nimfe, dendroidi, vještice, jednorozi, bogovi… Raznolika bića žive u harmoniji, ukrštaju svoje puteve pokušavajući da razumiju i pomognu jedni drugima kroz prijateljstvo i ljubav.

Ako živite u predivnom carstvu, ograđeni mrežom koja vas štiti od onih koji su drugačiji, da li ćete ikada poželjeti da upoznate ljude izvan mreže, kao što je poželio glavni junak priče Dječak Neal otkriva ljepote različitosti? Izbačeni su postali njegovi prijatelji, nije prihvatao svijet podjela i borio se za ideju da treba skinuti mreže, živjeti zajedno, pomoći drugima i bojiti svijet svojim različitostima.

Čuda se dobrim djelima stvaraju ‒ Kako su Dan i Jutra popravili zlog čarobnjaka, već sam naslov ove bajke otkriva poentu priče. Uz nju ćemo povjerovati da dobrota može da dotakne i promijeni otvrdlo ogorčeno srce, da svako zlo ima neki uzrok, kao što su: ljubomora, odbačenost, loše društvo, odbacivanje roditeljskih savjeta… Dan je junak koji u knjigama traži lijek protiv zla, a Jutra gluvonijema princeza koja je prihvatila sebe i ne smeta joj što je drugačija, ne želi da bude popravljena magijom, ali zato želi da sve zlo ispravi onaj koji ga je počinio.

Kako je mala izviđačka družina pronašla sreću ‒ jedinstvo i sreća se pronalaze u prihvatanju različitosti, tj. kada prihvatimo druge onakve kakvi jesu. U složnu družinu sreća sama dolazi, bez obzira što je ta mala družina sastavljena od najrazličitijih buba: pčelica, bubamara, leptira, svitaca i vilinih konjica… Svi mogu pronaći sreću i širiti je dalje, svako u svojoj maloj zajednici.

Mogu li dva različita svijeta koegzistirati? Može li usamljeni umjetnik, violinista sa svjetionika, voljeti princezu odraslu na raskošnom dvoru? Može li princeza uzvratiti ljubav i pronaći kompromis koji povezuje nepovezivo, u kojem oboje ostaju ono što jesu, odani svom putu i pozivu, a opet obasjani ljubavlju koja premošćuje sve granice? Odgovore na sva ova pitanja nudi dirljiva bajka Princeza i svetioničar, i još mnogo više, divne scene u kojima usamljeni mladić svira violinu a sluša ga samo jedna foka, pasionirani ljubitelj muzike i jedini mladićev prijatelj.

Pristiglo nam je mnogo priča čiji su autori pokazali izuzetnu darovitost, inovativnost i bogatu imaginaciju. Uprkos tome, zbog različitih razloga nisu uvrštene u izabranih petnaest. Neke su bile preopširne, neke su se teško mogle prilagoditi planiranim aktivnostima, neke su bile preozbiljne za dječiji uzrast ili ih je bilo nemoguće prilagoditi djeci sa poteškoćama u razvoju.

Nastojali smo izabrati priče koje na čitaoca ostavljaju dubok utisak, bogatstvom slika i metafora koje se urezuju u pamćenje i smatramo da će biti višestruko korisne u cjelokupnom projektu koji podrazumijeva ilustrovanu knjigu, audio-knjigu i verziju audio-knjige za djecu sa poteškoćama u razvoju. Želja nam je da izabrane priče djeci prenesu duboke i plemenite poruke o različitim kulturama, poštovanju drugih i drugačijih, suzbijanju predrasuda, širenju dobrih namjera i tolerantnosti. Dodatni važan kriterijum bio je da u obilju neadekvatnih sadržaja kojima je izložena osjetljiva dječija psiha ponudimo ostrvo dobrote i topline, da posijemo plodno sjeme koje rađa miroljubivost, empatiju i sve najviše ljudske vrijednosti, jer smatramo da je savremenom djetetu neophodna takva vrsta vaspitanja i usmjerenja. Nadamo se da će knjige biti uspješan kolaž priča 16 nadarenih ljudi, koje je sretno povezala humana ideja da djeci približe kulturne različitosti.

Drago mi je što sam bila dio ovog plemenitog projekta zajedno sa kolegama sličnog senzibiliteta, umjetnicima iz Nevid teatra. Jednoglasno i sa lakoćom smo birali najljepše i najupečatljivije priče koje djeci nude sadržaje za kvalitetnije obrazovanje i odrastanje.