Obrazovanje kroz igru - Projekat Nevid teatra u okviru projekta «Dijalog za budućnost»
Nevid teatar iz Banjaluke u okviru projekta «Obrazovanje kroz igru», koji se provodi kroz zajednički projekat UN-a: «Dijalog za budućnost: Promovisanje društvene kohezije i raznolikosti u BiH», poziva kreativne mlade autore i mlade autorice od 18 do 30 godina da prijave svoje ideje za originalne dramske tekstove namijenjene djeci od tri do 11 godina na temu kulturnih raznolikosti u BiH, u smislu putopisa Bosnom i Hercegovinom, o gradu, opštini i selu u kojem žive, prirodnim ljepotama i životinjskom svijetu, te materijalnom i nematerijalnom blagu BiH.
Nevid, teatar, pozoriste, obrazovanje, unicef, unesco, undp, bosna, hercegovina, banjaluka, bogojno, doboj, istocno sarajevo, kiseljak, kresevo, mostar, sarajevo, travnik, tuzla, usora, dijalog za buducnost, dijalog, buducnost, zajednicki, projekat, konkurs, dramski, tekst, originalni, mladi, autori, djecija, predstava, djeca, srpski, hrvatski, bosanski, obrazovni sistem, reforma, obrazovanje, banja luka, republika srpska
692
page-template-default,page,page-id-692,,qode-title-hidden,qode_grid_1200,footer_responsive_adv,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-16.8,qode-theme-bridge,transparent_content,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-5.5.2,vc_responsive

Problem obrazovnog sistema u BiH

Predstavljamo Vam analizu odgovora šta mladi misle o obrazovanju Bosne i Hercegovine.

  • preopterećenost teorijom,
  • podijeljenost u školama (dvije škole pod jednim krovom),
  • neprilagođeni i nemaštoviti nastavni plan i program,
  • učenici/ce ne dobijaju priliku saznati bilo šta drugo što nije predviđeno nastavnim planom, te tako ruše svoju maštu, kreativnost, inspiraciju i motivaciju,
  • skupe knjige za početak školske godine,
  • teške školske torbe,
  • najviše nedostaje prave prakse,
  • učenje se svodi na čistu teoriju i iz razreda u razred se ponavlja isto gradivo,
  • djeca rijetko imaju priliku putovati, vidjeti nešto novo i upoznati se sa raznim znamenitostima, poslovima i kulturama,
  • knjige i literatura su većinom zastarjele, a pretežno su i skupe,
  • nestručni kadar – mnogi učitelji i učiteljice se zapravo ni sami ne razumiju u ono šta predaju, pa djecu pogrešno nauče, a ne žele da prihvate činjenicu da su i oni pogriješili,
  • nepotizam je izrazito prisutan u školama, posebno u manjim sredinama. Djeca zaposlenih u školama ili djeca ljudi iz vladajućih partija (stranaka) su uvijek u prvom planu, pruža im se prilika za nastupe na školskim priredbama, za odlaske na takmičenja, dok neka, isto tako talentovana, djeca ne mogu doći do izražaja,
  • nedovolјna novčana ulaganja u obrazovanje,
  • rad privatnih fakulteta,
  • stručni kadar u obrazovnom sistemu zapošlјava se preko rodbinskih veza, pa je u takvom sistemu teško govoriti o “stručnosti” i zainteresovanosti tog kadra,
  • neadekvatna pripremljenost mladog građanina/mlade građanke, koji/a završava srednju školu, za realan život,
  • mnoga znanja koja stičemo nisu praktično primjenjiva, a ona primjenjiva nisu dio našeg obrazovanja,
  • sistem obrazovanja u BiH formira se na osnovu mišljenja i stavova o onome što bi djeca nekog uzrasta trebala da znaju umjesto onoga što bi djeca stvarno željela da znaju,
  • bespotrebno nagomilavanje predmeta koji nisu od presudnog značaja za razvoj djeteta,
  • u rasporedu časova, svakog radnog dana, može se naći barem jedan predmet koji ne daje svakom učeniku ili učenici isti podsticaj i inspiraciju za dalje istraživanje i učenje pa samim tim postaje višak informacija koje on/ona prije ili kasnije zaboravi jer ih ne doživljava kao njemu/njoj zanimljive i bitne,
  • učenicima/icama se stalno nameće stav da su ocjene pravi pokazitelj kvaliteta, rada i talenta, a ne brojka koja samo ispunjava rubriku u dnevniku.

Prijedlozi reforme obrazovnog sistema u BiH

  • potrebno raditi na osluškivanju dječijih potreba već od malog uzrasta, učiniti nastavu interaktivnom, učiti ih primjenjive vještine i nuditi im korisna životna znanja, za razliku od trenutnih informacija, koje su dugoročno gledano vrlo malo korisne.
  • osnovati više književnih i debatnih klubovI, školskih sekcija o filmovima, muzici, video igrama i programiranju,
  • treba organizovati kreativne radionice, susrete, tzv. malih razmjena učenika/ica koji bi recimo na mjesečnom nivou u periodu kada je najmanji obim ispita i ocjenjivanja mogla boraviti u nekom drugom gradu i učiti o njemu iskustveno, a ne samo teoretski,
  • organizovati zajedničke kampove djece različitih gradova, radionice, online platforma za promociju uspješnih priča, „mali školarci genijalci“ i slično,
  • ohrabrivati kreativnost u djeci i uključiti ih u sekcije sa vršnjacima sličnih interesovanja i talenata, kako bi mogli zajedno raditi na stvaranju priča, performansa, eksperimenata i slično,
  • nastavne planove i programe obogatiti predmetima poput izučavanja medijske pismenosti i rada sa učenicima da prepoznaju lažne vijesti, odbace ih i nepokleknu pod njihovim uticajem što bi ih tretiralo kao instrumente manipulacije,
  • usmjeravati učenike/ice na moralna načela uz stvaranje osjećaja empatije, zajedništva i očuvanja kolektiviteta kroz interkulturalne programe i razmjene učenika/ica,
  • u obrazovni personal uvrstiti socijalne pedagoge da utvrde stvarno stanje učenika/ica škola, razgovaraju o problemima, uvjerenjima sa elementima zdrave komunikacije,
  • u obrazovnom sektoru obezbijediti svakome pravo da uživa svoje vjerske, nacionalne, rasne karakteristike i osjećaje, te da oni ne vrijeđaju druge, niti umanjuju vrijednost drugih i drugačijih,
  • kroz predmete etike, vjeronauke, kulture religija i građanskog obrazovanja posvetiti se više izučavanju drugih i drugačijih naročito ljudi oko nas sa jasnim stavom da su različitosti naše bogatstvo, a nikako prepreka za dalji napredak, uvažavanje i saradnju,
  • važno je u reformi obrazovnog sistema snažno afirmisati razvoj kritičkog mišljenja, debate, sučeljavanja stavova i interkulturalnog dijaloga,
  • dobro bi bilo da svaka škola u svakom razredu ima odmariće, u kojim bi učenici/ice ostavljali svoje teške školske torbe, tako da kući ne nose sve knjige, već samo ono što im je potrebno za domaću zadaću ili za učenje,
  • kada bi se predmeti predavali kroz igrokaze bilo bi mnogo zanimljivije i brže bismo učili kroz igru i zabavu,
  • jedan izdavač knjiga,
  • potrebno je svim zaposlenima u školi dati više slobode u smislu raznovrsnijih metoda predavanja,
  • psiholozi bi trebali da što više proučavaju učenike/ice i uopšte obrazovni sistem, te da pokušaju od učenika/ica izvući produktivnost. Psiholozi bi trebali da često razgovaraju sa svim učenicima/icama, a ne da to čine samo kao vrstu kazne i da razgovaraju samo sa problematičnim učenicima/icama,
  • škola u potpunosti treba predstavljati obrazovnu ustanovu, ne samo u smislu da provjerava memoriju učenika, već da ih uči i o moralnim i etičkim vrijednostima, kao i o ponašanju,
  • škola treba da uči i kako se ponašati u pozorištu, operi, na ulici, na selu, u prodavnici,
  • učenicima/icama starijih razreda bi trebalo pružiti priliku za boljom praksom i upoznavanjem sa poslovima, dok bi mlađe trebalo upućivati kroz neke eksperimentalne časove i razgovore sa ljudima iz raznoraznih branši,
  • u osnovne škole treba uvesti predmet Internet, koje se trenutno nedovoljno i neadekvatno spominje kroz Medijsku kulturu u programima maternjih jezika i književnosti.
  • ako se dijete najbolje izražava kroz crteže ili kroz fotografiju, pisanje, računanje – neka mu se odobri da se tako izražava (ako ne konstantno, onda kada ono tako želi), nebitno koji školski predmet je u pitanju,
  • potrebno je zatvoriti privatne fakultete, uspostaviti bolјu saradnju sa zemlјama koje imaju jak obrazovni sistem, ulagati više novca u izradu novih biblioteka, radionica, pozorišta i sl.,
  • nije bitno da jedan studijski program ima mnogo predmeta, već da se najveća pažnja posveti onima koji su vezani za određeno zanimanje,
  • bilo bi jako korisno kada bi se u osnovnoj školi učile stvari poput – kako skuvati neka osnovna jela, kako popraviti neke osnovne stvari, ili u srednjoj – kako napisati molbu, žalbu, CV, prijaviti porez, osnovna prava i obaveze građanina/građanki i slično,
  • kulture različitih naroda mogle bi se izučavati još od osnovne škole, kako naroda naše zemlje (kako bi se prihvatanjem i poštovanjem prevenirali konflikti) tako i drugih naroda,
  • djeci bilo zanimljivije naučiti neke osnovne i zanimljive detalje života i kulture jednog Japanca, nego što im je zanimljivo (a i bitno) znati površinu Japana. Takođe, smatram da bi seksualno obrazovanje preveniralo maloljetničke trudnoće, seksualno prenosive bolesti i smanjilo razne stigme i tabu teme,
  • bilo bi jako korisno kada bi se djeca već od djetinjstva učila i negativnim stranama interneta, kao i kako se zaštititi,
  • neophodno je stalno raditi ankete i istraživanja s ciljem da se sazna šta djeca u školi žele da znaju i šta ih Sistem obrazovanja se zatim prilagođava tome i time se postiže ne samo napredak u reformi obrazovanja već i zadobija povjerenje učenika/ica jer znaju da se njihovo/a mišljenje/a cijeni/e i uvažava/ju.

Svaka lekcija bi trebala biti povezana sa živim primjerima, kako bi djeca voljela učenje i znanje, ali i shvatala kolika je moć u njima. Obrazovanje i kulturne raznolikosti u BiH su esencijalna za stvaranje slobodnih, otvorenih, novih mladih umova, koji će shvatiti kakva sve bogatstva nude gradovi i sela u njihovoj državi.

Sara Velaga, 24, Jajce

Više prezentacija, više jednodnevnih izleta, školskih odmarića, te jedan izdavač knjiga i već smo napredovali.

Vedrana Peciper, 22, Kiseljak

Moja želja je da škola konačno počne pripremati mlade za život. Da budu edukovani, da imaju svoj kritički stav, interesovanja, malo stila, mnogo kulture i najviše dobrote.

Teodora Vuković, 17, Brčko

Obrazovanje je najvažnija instanca u oblikovanju čovjeka sa svim civilizacijskim vrijednostima. Problem u obrazovanju BiH je nemogućnost fabriciranja novog znanja već preuzimanje već postojećih šablona. Društvo koje ne proizvodi znanje je izgubljeno društvo, bez perspektive.

Nedim Puriš, 21, Zenica

Htjela bih da se svi učenici/ice upoznaju sa kulturama i običajima svih naših naroda, jer bi se tako smanjila diskriminacija koja u našoj zemlji nikako da se iskorijeni. U to obrazovanje o kulturama i narodima bih uključila i same roditelje, jer oni najviše utiču na svoju djecu, a većinom znaju jako malo.

Mirna Ždralović, 18, Jablanica

Umjesto da Internet kontroliše obrazovanje, neka obrazovanje kontroliše Internet. Trebaju li djeca postati debelje ljenčuge kojima nije „funny“ raditi zadaću, ići u biblioteku i istražiti o nekoj pojavi, o kojoj se može doznati klikom? Taj klik možda donosi instant znanje, ali djeca moraju učiti o tome šta im on sve oduzima!

Mersiha Džafić, 28, Visoko

Svaki čovjek u BiH treba da njeguje svoju kulturnu baštinu, ali i da poštuje kulturu drugih lјudi, a da bismo poštovali i druge kulture treba da se radujemo njihovom razvoju. Isto tako mislim da je jako važno biti svjestan te razlike u kulturi. Mislim da će naši problemi u smislu kulturološke netrplјivosti prestati kada shvatimo značaj kulture svih naroda, kako u BiH tako i u cijelom svijetu.

Ilinka Batinić, 23, Nevesinje

Nažalost, manjina građana ima naviku i kulturu odlaska u pozorište. Kada bismo djecu, već od vrtića, često organizovano vodili u pozorišta i muzeje, vjerujem da bi se situacija uveliko promijenila. Niko od nas ne živi vječno, osim mudrosti i znanja, i vrlo je bitno na koji način se ono prenosi mladim naraštajima.

Milica Malešević, 23, Banja Luka

Djeca su stalno pod utiskom da se ne smiju izdvajati od ostalih i da se oni moraju prilagoditi sistemu umjesto da se sistem prilagodi njihovim potrebama. Da bi se taj problem riješio važno je da školstvo putem različitih aktivnosti podstiče učenike/ice na kreativnost, inovativnost i originalnost. Tako se kod djece gradi i samopouzdanje koje će kasnije biti osnov za svaku njihovu buduću aktivnost.

Mirela Salihović,18, Gornja Kamenica